Anketa: Nezadovoljene potrebe
Dobrodošli u naš kratki upitnik o “Nezadovoljenim potrebama”, koji će vam oduzeti samo 1-3 minute. Vaši odgovori i dragocjeno znanje o Atopijskom Dermatitisu pomoći će nam da bolje razumijemo vaše nezadovoljene potrebe i oblikujemo naše buduće aktivnosti. Želimo vam zahvaliti na vašem vremenu i doprinosu.
Klikom na sliku ispod, učestvujete u mini istraživanju koje AAA Udruženje BiH provodi u partnerstvu s Global Allergy & Airways Patient Platform.
World Patient Safety Day, 17 September 2024: “Improving diagnosis for patient safety”
Sretan Svjetski dan sigurnosti pacijenata!
Svjetski dan sigurnosti pacijenata je kampanja pokrenuta od strane Svjetske zdravstvene organizacije, a AAA Udruženje u BiH je sprovodi uz pomoć World Patient Alliance.
Ovogodišnji Svjetski dan sigurnosti pacijenata prilika je za podizanje javne svijesti i unapređenje saradnje između pacijenata, zdravstvenih radnika i donosioca odluka, a sve kako bi se poboljšala sigurnost pacijenata.
Ove godine tema Svjetskog dana sigurnosti pacijenata je “Pravovremenom dijagnozom do sigurnosti pacijenata”, naglašavajući važnost ispravne i pravovremene dijagnoze u osiguravanju sigurnosti pacijenata i poboljšanju zdravstvenih ishoda. Dijagnoza identificira zdravstveni problem pacijenta i ključ je za pristup potrebnoj njezi i liječenju.
Dijagnostičke pogreške se mogu svrstati u tri kategorije:
- Zakašnjela dijagnoza
- Netačna dijagnoza
- Neprepoznata dijagnoza
Udruženje pacijenata s alergijama, astmom i atopijskim dermatitisom BiH šestu godinu za redom obilježava Svjetski dan atopijskog dermatitisa uz podršku EFA i GlobalSkin.
Uz besplatne dermatološke preglede, druženje i edukaciju pacijenata, poslali smo poruku javnosti da pacijenti s atopijskim dermatitisom u BiH moraju biti u fokusu te imati neophodan pristup terapiji.
ŠTA JE ATOPIJSKI DERMATITIS?
Atopijski dermatitis (atopijski ekcem) je inflamatorno, hronično oboljenje kože, praćeno svrbežom, a javlja se kod 20% djece širom svijeta. Atopijski dermatitis je najčešća kožna bolest kod djece. Neko ga zove atopijski ekcem, neko atopijski dermatitis ili neurodermitis. Uglavnom je nasljedan i genetski predodređen. Važno je znati da atopijski dermatitis rijetko ide sam tj. često je udružen s alergijskom astmom, alergijskim rinitisom i konjuktivitisom te alergijskim kolitisom. Znatan broj djece koja prerastu simptome atopijskog dermatitisa, razviju polensku groznicu ili astmu.
Jedna od inicijativa koja se kontinuirano provodi u našem Udruženju je destigmatizacija osoba s astmom i promocija zdravlja pluća kroz sport. S tim u vezi, iznimno smo potrešeni odlukom članova Agencije za antidoping kontrolu BiH vezanom za reprezentativca i vrhunskog sportistu Kerima Hasića koji je suspendovan dvije godine od strane Antidoping agencije BiH zbog pumpice za astmu. Obratili smo se Agenciji sa zahtjevom da odgovore na sljedeća pitanja imajući u vidu da ovakve odluke direktno utiču i ugrožavaju živote ljudi. Jedan vrhunski sportaš podredi život upravo sportu, živi postulate sporta, a činjenica da uz to ima i dijagnozu astme nama svima treba da bude uzor i primjer za slijediti. Na ovaj način se sportašima s astmom direktno ugrožava život kroz poruku da ne treba da uzimaju lijek ili da ne treba da se bave sportom.
- Da li kandidat ima medicinsku indikaciju?
- Da li je kandidat koristio dozvoljen lijek (flutikazon) i na dozvoljen način?
- Da li je kandidat trebao zatražiti izuzeće (TUE) za lijek koji je dozvoljen uz medicinsku indikaciju ili zašto isto nije izdato naknadno?
- Da li je kandidat u formularu naveo da koristi terapiju?
- Obzirom da je pronađena veća koncentracija lijeka od dozvoljene, da li je neko vještačio način na koji se metaboliše lijek kod sportiste te da li je moguće da je sportista imao pojačane simptome astme pred samo testiranje i da je udahnuo više lijeka zbog smanjenja simptoma i spašavanja svog života (znamo kako izgleda astmatični napad i da može imati kobne posljednice).
- Možete li nam se očitovati o bar još jednom primjeru gdje je sportista kažnjen zbog flutikazona tj. da je dobio maksimalnu kaznu?
- Koji je vaš zadatak kao Agencije osim laboratorijskih testiranja i čiji je zadatak da educira roditelje, porodice, sportaše o ovakvim neželjenim ishodima?
Septembar je mjesec u kojem obilježavamo Svjetski dan pluća. Podižemo svijest o važnosti zdravlja pluća, ali i o unapređenju položaja i života pacijenata s plućnim oboljenjima. Jedan od važnih faktora za zdrava pluća je čist zrak.
Zrak je jedan od osnovnih uslova za život. Sastav zraka je 78 % azota, 21 % kiseonika i 0.03 % ugljen-dioksida. Aerozagađenje ili zagađenje zraka nastaje kada su u zraku prisutne tvari koje se u njemu inače ne nalaze. Tvari koje zagađuju zrak se zovu zagađivači ili polutanti. Izvori zagađenja zraka su: · prirodni: vulkani, pijesak iz pustinja, kosmičke radijacije, polen, bakterije. · vještački (posljedica ljudske djelatnosti): industrija (rafinerije nafte, energetska i sva druga industrijska postrojenja ) , saobračaj, loženje, poljiprivreda, deponije smeća.
Djeca su osjetljivija na zagađenja zraka u odnosu na odrasle osobe zato što:
- imaju manje disajne puteve i pluća.
- njihova pluća su osjetljivija jer se još uvijek razvijaju i rastu.
- djeca provode više vremena napolju igrajući se.
Kada udišemo zagađen zrak:
- disanje može biti otežano
- razvoj i rast dječijih pluća može biti usporen
- prehlade su učestale
- djeca koja imaju astmu mogu imati pogoršane simptome (kašalj, teško disanje)
25. septembar 2023.
Udruženje pacijenata s alergijom, astmom i atopijskim dermatitisom u Bosni i Hercegovini (AAA Udruženje) u saradnji s Fudbalskom akademijom “Healthy Future” će javnom spirometrijom (mjerenje plućne funkcije) obilježit Svjetski dan pluća pod parolom “Pristup terapiji za sve pacijente. Bez izuzetka”.
U Sarajevu će akcija biti provedena u novootvorenom Sportsko-rekreativnom centru “Čarli” Emir Bogunić na Ilidži, 25. septembra od 17 sati.
Zainteresiranim građanima će na usluzi biti ljekar specijalista pulmolog prim.mr.sci.med. Gorana Krstović, koja će izmjeriti plućnu funkciju, provjeriti stanje pluća te pružiti odgovarajuće savjete shodno spirometrijskom nalazu.
Spirometrija se posebno preporučuje onima koji imaju neke od sljedećih simptoma: kašalj (najčešće noću i pri naporu), otežano disanje, sviranje i stezanje u prsima, kao i nedostatak zraka, kako bi provjerili stanje svojih disajnih puteva i dobili stručni savjet ljekara. Svakako pozivamo i roditelje djece koja su u sportu da nam se pridruže.
Akcija se provodi pod motom “Pristup terapiji za sve pacijente. Bez izuzetka ” i jedna je od aktivnosti koje svake godine provodi Forum međunarodnih respiratornih društava (FIRS) čiji je član i AAA Udruženje u BiH.
Astma je jedna od najčešćih hroničnih bolesti u svijetu i najčešća hronična bolest kod djece. Karakteristike su joj hronični problemi s disanjem i simptomi poput nedostatka daha, hripanja, stezanja u grudima i kašljanje. Prevalencija (broj oboljelih) astme se povećava te se predviđa da će do 2025. biti 400 miliona oboljelih od astme u svijetu
Forum međunarodnih respiratornih organizacija poziva na ravnopravan pristup prevenciji i liječenju plućnih pacijenata na Svjetski dan pluća – 25. septembar 2023.
Forum međunarodnih respiratornih organizacija društava (FIRS) i članica Foruma Udruženje pacijenata s alergijama, astmom i atopijskim dermatitisom, pozivaju vlade i pružatelje zdravstvenih usluga da omoguće pravičan pristup preventivnim uslugama i tretmanima za respiratorna oboljenja te pristup vakcinama protiv upale pluća koja spašavaju živote.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana pluća je „Pristup prevenciji i liječenju za sve. Bez izuzetka“, odražavajući potrebu za jednakosti koja je u središtu Plana održivog razvoja do 2030.
80% smrtnih slučajeva povezanih s nezaraznim bolestima događa u zemljama s niskim i srednjim dohotkom (LMIC). Ovo ogromno zdravstveno opterećenje moglo bi se spriječiti provedbom troškovno djelotvornih intervencija, poput vakcinisanja protiv upale pluća i poboljšanog pristupa preventivnim uslugama i inhalacijskim lijekovima.
Svjetski dan pluća 2023. jedna je od najboljih prilika za podizanje globalne svijesti o zdravlju pluća. Postoji jasan nedostatak jednakog pristupa preventivnim mjerama, kao što je prestanak pušenja, i djelotvorne inhalacijske terapije za liječenje astme i HOPB-a. FIRS je identifikovao tri ključna ciljna područja za rješavanje nejednakosti u borbi protiv respiratornih bolesti: poboljšanje pristupa preventivnim uslugama i tretmanima za prestanak pušenja, proširenje pristupa inhalacijskim terapijama i jačanje pristupa djelotvornim vakcinama protiv upale pluća za djecu. Uprkos globalnom napretku u pristupu vakcini protiv upale pluća, 40% dojenčadi još uvijek je zanemareno. Kako bi se smanjio globalni teret respiratornih bolesti, ključno je poduzeti mjere u ovim ključnim područjima.Pristup preventivnim uslugama i tretmanima za prestanak pušenja• Pušenje duhana vodeći je uzrok bolesti disajnog sistema, uključujući hroničnu opstruktivnu plućnu bolest (HOPB), rak pluća i astmu te povećava rizik od respiratornih infekcija, poput upale pluća i tuberkuloze.
• Izloženost duhanskom dimu šteti djeci i prije rođenja. Smanjenje izloženosti duhanskom dimu pomaže u dugoročnom poboljšanju zdravlja pluća djece.
• Edukativne, savjetodavne i farmakološke intervencije za prestanak pušenja su učinkovite. Trebali bi biti dostupni svima koji puše. Dostupnost uređajima i inhalacijskim terapijama• Djelotvorni i esencijalni inhalacijski lijekovi za liječenje astme i HOPB-a često su nedostupni.
Potrebna nam je hitna zajednička globalna akcija kako bismo postigli cilj WHO-a od 80% dostupnosti osnovnih lijekova za liječenje glavnih nezaraznih bolesti.
• Respiratorni uređaji i inhalacijske terapije, uključujući terapiju kisikom, trebaju biti dostupni svakome ko je pogođen. Pristup za svu djecu djelotvornim preventivnim intervencijama za upalu pluća.• Upala pluća je vodeći uzrok smrti od infekcija kod djece širom svijeta. Prevencija je ključna jer svaka teška infekcija donjeg disajnog sistema može uticati na razvoj pluća.
• Vakcine su od ključne važnosti za sprječavanje bakterijskih i virusnih slučajeva upale pluća, smanjenje bolesti, smrti i nacionalnih troškova zdravstvene zaštite. Oni bi trebali biti prioritet za svu djecu i odrasle.
• Mora se poboljšati pristup novijim vakcinama, posebno pneumokoknom konjugiranom cjepivu (PCV). Iako je ohrabrujuće vidjeti globalni napredak u pokrivenosti PCV-om, 40% dojenčadi još uvijek propušta ovo cjepivo.
• Potpuna pokrivenost PCV-om može spriječiti smrt 1,6 milijona djece mlađe od 5 godina do 2030. godine. Kroz Svjetski dan pluća 2023., FIRS je odlučan preuzeti ulogu zagovaranja jednakog pristupa prevenciji i liječenju respiratornih bolesti. Možemo smanjiti globalni teret respiratornih bolesti, ne izostavljajući nikoga.
Svjetski dan pluća ćemo obilježiti besplatnom spirometrijom u Centru Čarli na Ilidži s početkom u 17h.